* Dijagnostička procedura kojom se na neinvazivan (bezbolan) način ultrazvučnim aparatom dobija prikaz štitne žlezde i okolnih struktura.
* Ne postoji rizik od oštećenja tkiva, može se raditi i kod trudnica.
* Ne zahteva posebnu pripremu pacijenta pre dolaska kod lekara.
* Pacijent je za vreme pregleda u ležećem položaju.
* Uz pomoć sonde koju lekar prislanja na vrat pacijenta na ekranu se vizuelizuje štitna žlezda.
Ultrazvučni Pregled Štitne Žlezde pruža sledeće informacije:
* Izgled, veličina, oblik štitne žlezde.
* prisustvo nodusa (čvorića), njihova analiza, praćenje i potreba za dodatnim pregledima.
* kod sumnje na postojanje nekog oboljenja štitne žlezde, u sklopu postavljanja dijagnoze.
* Lekar na osnovu nalaza procenjuje kada je potrebno uraditi kontrolni pregled i upućuje pacijenta na endokrinološki pregled, laboratorijske analize, scintigrafiju, biopsiju...
Štitna (štitasta) žlezda, kao što joj i samo ime govori, ima ulogu da štiti organizam (gr. Tyreos - štit) i ona zapravo predstavlja najveću endokrinu žlezdu u organizmu čoveka. Nalazi se u predelu vrata, tačnije ispred grkljana i dušnika i svojim radom omogućava regulisanje metabolizma zahvaljujući tironinu i tiroksinu. Pored toga, štitna žlezda ima ulogu da proizvodi i kalcitonin, hormon koji ima ulogu regulacije kalcijuma u organizmu.
Imajući u vidu značaj i ulogu štitne žlezde, redovna kontrola štitne žlezde je značajna kako bi se dobila prava slika organizma. Zbog toga je ultrazvuk štitne žlezde jedan od načina koji će pokazati u kakvom je stanju Vaš organizam.
Ultrazvuk može pružiti puno dragocenih informacija, kao što su promene na štitnoj žlezdi koje dovode do:
- Otoka štitne žlezde (struma, grudvice, ciste, čvorovi).
- Problema sa gutanjem.
- Promena u radu metabolizma (naglo mršavljenje ili gojenje).
- Sumnje na promene u radu organizma usled genetskih predispozicija za oboljenje štitne žlezde.
Ultrazvuk štitne žlezde je postupak koji se primenjuje kada postoji sumnja na abnormalnosti u radu štitne žlezde, kao što su:
- Ciste,
- Čvorovi,
- Tumori.
Ultrazvuk štitne žlezde se radi kada su rezultati testa funkcije štitne žlezde abnormalni, ili ukoliko se oseti promena prilikom pregleda vrata. Ultrazvukom štitne žlezde, kao unutrašnjom slikom organizma, može se utvrditi i nedovoljna ili prekomerna aktivnost štitne žlezde. Ipak, ukoliko se prilikom redovne kontrole utvrdi da je nivo hormona normalan, a postoje predispozicije ili sumnje na određenu abnormalnost u radu štitne žlezde, poželjno je uraditi ultrazvučni pregled.
Ultrazvuk štitne žlezde je bezbolan i traje svega nekoliko minuta, a da nije potrebna prethodna priprema. Ovaj postupak se može izvoditi u sedećem ili ležećem položaju, a obavlja ga stručno lice (specijalista endokrinologije, specijalista radiologije ili lekar opšte prakse).
Ukoliko se ultrazvuk izvodi u ležećem položaju, ispod vrata se postavlja jastuk tako da se omogući zabacivanje glave unazad i da predeo grla u kome se nalazi štitna žlezda bud e slobodan za obavljanje ultrazvuka. Ultrazvuk štitne žlezde se ne razlikuje od ultrazvuka bilo kog drugog dela tela, i započinje utrljavanjem gela na mesto gde se nalazi štitna žlezda što omogućava sondi da klizi po koži. Gel može biti malo hladan kada se nanese, ali kontakt sa kožom ga zagreva. Slike štitne žlezde će biti vidljive na monitoru i ultrazvuk štitne žlezde treba da pruži radiologu jasnu sliku štitne žlezde.
Ultrazvučni Pregled
Obratite pažnju:
- Žene su podložnije poremećajima u radu štitne žlezde.
- Većina poremećaja štitne žlezde ne može se sprečiti.
- Stres i drugi faktori mogu uticati na pojavu poremećaja štitne žlezde.
- Poremećaji štitne žlezde zahtevaju posebnu pažnju pre i tokom trudnoće.
Štitna žlezda igra važnu ulogu u regulaciji metabolizma u telu. Međutim, savremeni način života može uticati na rad štitne žlezde i izazvati različite poremećaje.
Nekontrolisani stres i nedostatak sna su neki od faktora koji mogu uticati na rad štitne žlezde. Pored toga, loša ishrana koja je bogata prerađenom hranom i niskim unosom joda, vitamin D i selena takođe može dovesti do disfunkcije štitne žlezde.
Tome svemu treba dodati i hormonski disbalans koji utiče na poremećaje. Žene su naročito sklone problemima sa štitnom žlezdom, više nego muškarci, a hormonske promene u toku trudnoće i menopauze mogu takođe uticati na njen rad.
Neki od poremećaja rada štitne žlezde su hipotireoza i hipertireoza. Hipotireoza je stanje kada štitna žlezda ne proizvodi dovoljno hormona, što može dovesti do simptoma kao što su umor, depresija, usporen metabolizam i nagomilavanje telesne mase. Sa druge strane, hipertireoza je stanje kada štitna žlezda proizvodi previše hormona, što može dovesti do simptoma kao što su nervoza, povećana telesna temperatura, gubitak telesne mase i ubrzani metabolizam.
Lečenje poremećaja rada štitne žlezde je ozbiljna stvar, zahteva lekove koji se koriste za regulisanje nivoa hormona u krvi. Pored toga, važno je usvojiti zdraviji način života koji uključuje pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i adekvatan odmor i san kako bi se smanjio stres i poboljšalo opšte zdravlje.
Ukoliko primetite simptome koji bi mogli ukazivati na probleme sa radom štitne žlezde, važno je da se obratite lekaru radi dijagnostike i lečenja ovog stanja. Rana dijagnoza i pravilan tretman mogu pomoći u sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema i poboljšati kvalitet života.
Moderna vremena donose mnoge psihosomatske poremećaje. Jedan od čestih problema izazvanih ovim problemima je poremećaj rada štitne žlezde. Naravno, psihosomatski poremećaji nisu jedini uzrok promena i oboljenja štitne žlezde. Danas vlada zabluda da ukoliko su nam hormoni u redu da nije potebno raditi preglede štitne žlezde. Najbolje je da ukoliko primetite bilo kakve promene dođete do nas i sve preglede obavite na jednom mestu.
Štitna žlezda je endokrina žlezda. Nalazi se u donjem prednjem delu vrata. Oblika je leptira, s jednim repom na obe strane vrata spojenim uskom trakom tkiva. To je jedna od devet endokrinih žlezda smeštenih u celom telu koje stvaraju i šalju hormone u krvotok. Sastoji se iz dva režnja povezanih mostom u sredini. Njena boja varira između braon i crvene. Kroz nju prolaze mnogi krvni sudovi i nervi. Zdravu štitnu žlezdu ne možemo osetiti dodirom. Hormoni štitne žlezde neophodni su za pravila rad svih ćelija organizma. Utiču na mnoge procese u organizmu:
• metabolizam,
• rast i razvoj,
• rad srca,
• seksualna funkcija kod oba pola,
• održavanje trudnoće,
• nivo šećera u krvi,
• regulacija telesne temperature i
• metabolizam kalcijuma.
Njeni hormoni su T4 (tiroksin), T3 (triodtironin) i kalcitonin. U periodu trudnoće ovi hormoni su ključni za pravilan razvoj centralnog nervnog sistema fetusa. Tiroksin (T4) je hormon koji štitna žlezda najviše proizvodi.
Najčešća oboljena štitaste žlezde su:
• Hipertireoza -pojačan rad usled povećanog lučenja hormona
• Hipotireoza – smanjen rad usled smanjenog lučenja hormona
Hipertireoza je pojačano lučenje hormona štitne žlezde. U slučaju pojačanog rada štitne žlezde snižen je TSH, a povišeni su nivoi hormona T4 i T3.
Najčešći simptomi koje možete osetiti su:
• umor
• slabost mišića
• poremećaj menstrualnog ciklusa
• nesanica, anksioznost, razdražljivost, emocionalna napetost
• pojačano znojenje i pojačana osetljivost na toplotu
• ubrzan rad srca (tahikardija), paltipacija (lupanje srca) i aritmije (nepravilan rad srca)
• suvoća kože i kose
• gubitak u težini sa povećanim ili čak očuvanim apetitom
• uvećanje štitne žlezde
Postojanje istorije hipertireoze u porodici (autoimuna oboljenja)
Pripadnice ženskog pola su sklonije razvoju hipertireoze
Druge hronične bolesti ( dijabetes tip 1, anemija)
Hipotireoza je stanje u kome je smanjeno lučenje hormona štitne žlezde. U slučaju smanjenog rada štitne žlezde je TSH povišen, dok su hormoni T4 i T3 sniženi. Metabolizam je tada usporen a posledice usporenog metabolizma koje nam ukazuju na smanjen rad tiroidne žlezde su:
• zamor i pojačan osećaj pospanosti
• poremećaj menstrualnog ciklusa
• porast težine
• problem sa pamćenjem
• zatvor (opstipacija)
• usporen rad srca
• ukočenost i bol u mišićima i zglobovima
Kad se posumnja na poremećaje u radu štitne žlezde, neophodno je prvo uraditi analize TSH i FT4. Ultrazvučni Pregled Štitne Žlezde.
• Hipotireoza se češće javlja kod osoba ženskog pola
• Porodična anamneza hipotireoze
• Češće se razvija kod osoba u poznijim godinama
• Autoimuna bolest
• Terapija (radioaktivni jod i/ili zračenje)
• Operacija štitne žlezde
• Trudnoća
Većina nas obično se javi lekaru kada primeti neke promene na vratu. Međutim, nije samo promena na vratu pokazatelj da nešto nije u redu sa štitnom žlezdom. Ukoliko vas umor muči svaki dan, ukoliko vam se magli vid ili se uporno gojite, a imate i problem sa pojavom jeze ili gubitkom kose. Sve su ovo rani simptomi koji ukazuju na loš rad štitne žlezde.
Kada se treba javiti lekaru i uraditi ultrazvuk štitne žlezde?
Pored već navedenih, česti simptomi koji ukazuju da nam je pregled neophodan su:
• problem sa gutanjem,
• bol u grlu koja dugo traje,
• uvećanje žlezde na vratu (gušavost),
• pojava grudvica, čvorova, tumora i cisti na vratu,
• variranje febrilnih stanja,
• praćenje kod bolesti hipotireoza i hipertireoza, Hašimototireoiditis...
• kod pacijenata sa genetskom predispozicijom za oboljenje štitne žlezde.
Sve su ovo simptomi koji zahtevaju proveru stanja štitne žlezde, a pregled je ujedno i prvi korak ka izlečenju.
Ne treba vam posebna priprema za ovaj pregled. Ovo je bezbolna metoda koja pomoću zvučnih talasa stvara sliku unutrašnjosti tela. Ultrazvučni pregledi ne koriste zračenje (kao što se koristi sa rendgen zracima). Pošto su slike snimljene u realnom vremenu, one mogu prikazati strukturu i kretanje unutrašnjih organa tela.
Ove preglede najčešće izvode radiolozi, endokrinolozi ili lekari opšte prakse koji su specijalno obučeni za ovu vrstu pregleda. Jedino što morate da uradite za ovu vrstu pregleda je da legnete na sto za pacijente i oslobodite svoj vrat od nakita i garderobe. Možete osetiti malu neprijatnost tokom nanošenja gela koji je hladan. Kada vam gel bude nanesen na vrat pomera se sonda (transduktor) po gelu napred- nazad po koži vrata. Gel pomaže u prenošenju ultrazvučnih talasa. Talasi prolaze kroz vaše telo i odbijaju se od oblasti (organa) koji se pregledaju.
Ultrazvukom se dijagnostikuju sve promene u veličini, strukturi (građi) i prokrvljenosti štitaste žlezde. Ukoliko se otkriju neke promene na štitastoj žlezdi, pacijent se upućuje na pregled kod endokrinologa koji procenjuje potrebu dalje dijagnostike (laboratorijske analize, scintigrafija…). Pomoću ovih rezultata vrši se dijagnostika koja će odrediti vaš dalji tok lečenja. Ne postoje nikakvi neželjeni efekti tokom ovog vida pregleda. Ultrazvuk štitne žlezde obično se završi u roku od 30 minuta. Nakon završetka snimanja, providni ultrazvučni gel će biti obrisan s vaše kože. Svi delovi koji se ne obrišu brzo će se osušiti. Ultrazvučni gel obično ne ostavlja mrlje ili uklanja boju.
Naveli smo mnogo simptoma zbog kojih se treba obratiti lekaru i prekontrolisati štitnu žlezdu. Međutim, istina je da svako posle 35. godine treba da povremeno kontroliše rad štitne žlezde. Funkcionalnost štitne žlezde bi trebalo kontrolisati na svakih pet godina. Ukoliko neko od pacijenata ima faktore rizika ili izražene simptome, testiranja moraju da rade i češće. Takođe, ako u porodici već ima probleme sa štitnom žlezdom – opreznost mora biti veća.
Cena pregleda zavisi od toga da li se radi samo ultrazvuk štitne žlezde ili kompletan pregled.
Kompletan pregled štitne žlezde podrazumeva:
• Ultrazvuk Vrata (Štitaste žlezde, pljuvačnih i limfnih žlezda vrata)
• Dopler krvnih sudova vrata
• Laboratorija: fT4, TSH
• Konsultacija lekara i tumačenje rezultata
• specijalistički pregled endokrinologa
Ne čekajte! Zakažite svoj pregled na vreme.